Računalni virus je program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala, koji bez dopuštenja ili znanja korisnika ulazi u druge programe, koji se razmnožava odnosno kopira samog sebe te na taj način inficira postojeći program čim se jedanput aktivira. Danas su virusi gotovo u cijelosti potisnuti tzv. računalnim crvima, budući da je gotovo svako računalo spojeno na internet ili lokalne mreže. Strategija aktivnog razmnožavanja računalnog crva u kratkom vremenu omogućava širok raspon zaraze.
Crv je kratica pojma računalnog crva. Riječ je o računalnom programu koji se samostalno umnožava pri čemu koristi računalne mreže kako bi se kopirao odnosno proširio na druga računala. Za razmnožavanje crvi koriste slabosti operativnih sustava ili programa.
Ovdje je riječ o računalnim programima koji ciljano ili slučajno inficiraju računala korisnika. Trojanci su zlonamjerni računalni programi koji se lažno predstavljaju kao neki drugi program, nudeći pritom doista određene korisne funkcije. Cilj trojanca je potajno instalirati štetni softver na računalu kako bi, primjerice, ciljano prikupio određene podatke korisnika.
Riječ je o štetnoj funkciji koja se obično prenosi i instalira putem virusa, crva ili trojanskih konja, a koja trećim osobama omogućava neovlašteni pristup (‚stražnja vrata‘) računalu, i to prikriveno i zaobilazeći uobičajene sigurnosne zaštite.
Riječ je o štetnom softveru koji potajno, dakle bez znanja korisnika, prikuplja podatke o korisniku i radu na računalu te ih prosljeđuje kreatoru softvera. Špijunski softver se uglavnom percipira kao napast, no ne bi trebalo previdjeti kako se njime mogu istražiti sigurnosni podatci poput lozinki.
Ova vrsta štetnih programa za cilj ima zastrašiti korisnika te ga navesti na instaliranje štetnog softvera ili kupnju beskorisnog proizvoda. Tako se primjerice prikazuju lažne obavijesti s upozorenjem o navodnoj zaraženosti računala virusom te ponudom za kupnju odgovarajućeg softvera za njegovo otklanjanje.
Rootkit je program koji na računalo uglavnom dospijeva putem drugih štetnih softvera, kao što su trojanci, a koji svom kreatoru omogućava pristup određenim dijelovima operativnog sustava. Pomoću rootkit-a se napadači mogu prijaviti prikriveno, prikupiti i pohraniti podatke, mrežne veze, unose putem tipkovnice (keylogger) i lozinke te instalirati novi štetni softver.
Riječ je o ciljanom napadu korištenjem sigurnosnih propusta u operativnom sustavu ili aplikacijama nastalih prilikom nastanka programa, a koji u najgorem slučaju omogućuje potpunu kontrolu nad napadnutim računalom. Ovakav hakerski napad usporediv je sa željeznom polugom kojom se služe provalnici. Njime si hakeri omogućuju neovlašteni pristup podatcima.
Riječ je o programu koji bilježi svaki otkucaj tipkovnice računala. Unesete li, primjerice, putem internetskog bankarstva broj svog bankovnog računa i PIN, ovaj će program te podatke proslijediti kreatoru programa.
Ransomware (eng. ransome - otkupnina)
Ransomware, štetni softver poznat i kao ucjenjivački trojanci, ucjenjivački softver ili kripto-trojanci, šifrira podatke inficiranog sustava blokirajući ga time za pristup korisnika. Hakeri potom od korisnika sustava zahtijevaju isplatu određene otkupnine za otključavanje podataka.
Ova vrsta štetnog softvera je posljednjih godina u porastu, osobito stoga što sljedivost tijeka novca uslijed plaćanja digitalnom valutom (npr. bitcoin-om) nije moguća.
Antivirusna softverska zaštita:
Alfa i omega zaštite od virusa su antivirusni programi s redovnim ažuriranjima kako biste se zaštitili i od najnovijih vrsta virusa.
Vatrozid (‚firewall‘):
U sustavu Windows-a vatrozid je standardno omogućen prema zadanim postavkama. Vatrozid nadzire sve ulazne i izlazne promete te ih blokira u slučaju bilo kakvih nepravilnosti.
Ažuriranja:
Kako biste zaštitili svoj operativni sustav i programe, preporučuje se redovno instaliranje ažuriranih verzija operativnog sustava te isključivo korištenje najnovijih verzija postojećih programa.